
Hrvatsko gospodarstvo raslo je u trećem ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na drugo za 0,3 posto, što je i prosjek cijele eurozone, pokazala je u petak treća procjena europskog statističkog ureda Eurostata.
Gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je u trećem tromjesečju za 0,3
posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari na
temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka, blago revidiravši
preliminarne procjene.
Na razini Unije aktivnost je na tromjesečnoj razini prema revidiranom podatku porasla za 0,4 posto.
U
proljetnom tromjesečju BDP je na oba područja porastao neznatno, za 0,1
posto u zoni primjene zajedničke valute i za 0,2 posto u EU.
Tijekom tri ljetna mjeseca europsko gospodarstvo blago je ubrzalo i odmaknulo se od ruba stagnacije, pokazuju izračuni statističara.
Hrvatska u prosjeku
Najsnažnije je na tromjesečnoj razini poskočila gospodarska aktivnost u Danskoj, za 2,3 posto, izračunali su u Eurostatu.
Slijede Luksemburg i Švedska, s rastom od 1,1 posto.
U
skupini četiriju najvećih europskih gospodarstava najviše je ponovno
porasla aktivnost u Španjolskoj, za 0,6 posto. Blizu je i Francuska, s
rastom od 0,5 posto, potvrdio je Eurostat preliminarne procjene.
Talijansko gospodarstvo poraslo je pak za tek 0,1 posto, dok je aktivnost u Njemačkoj stagnirala.
Hrvatska
se pak zadržala na prosjeku eurozone, kao i Belgija i Slovačka, uz rast
od 0,3 posto. Treće tromjesečje tako pokazuje usporavanje rasta u
odnosu na tri proljetna mjeseca, kad je BDP uvećan za 0,9 posto,
pokazali su podaci Eurostata.
Pad aktivnosti u trećem tromjesečju bilježile su Irska i Finska, za 0,3 posto, a u recesiju je ušla i Rumunjska, s padom BDPa za 0,3 posto.
Blago usporavanje
Godišnja usporedba pokazuje rast gospodarstva eurozone za 1,4 posto, nešto snažniji no što su pokazale preliminarne procjene.
I izračuni za Uniju blago su revidirani i sada pokazuju rast gospodarske aktivnosti za 1,6 posto.
Prema
revidiranim podacima, u drugom tromjesečju gospodarstvo je na godišnjoj
razini poraslo za 1,6 posto na području primjene zajedničke europske
valute i za 1,7 posto na razini Unije.
Rast je tako na oba područja usporio drugo tromjesečje zaredom, potvrdila je treća procjena Eurostata.
Recesija u Finskoj
Na godišnjoj razini daleko najsnažnije ponovno je porasla gospodarska aktivnost u Irskoj, za 10,9 posto.
Slijede Danska i Poljska, s rastom od 3,9, odnosno 3,8 posto.
Kad je riječ o 'velikoj četvorci', daleko najsnažnije ponovno je porasla aktivnost u Španjolskoj, za 2,8 posto.
Francusko
gospodarstvo poraslo je pak za 0,9 posto, dok je talijansko bilježilo
godišnju stopu rasta od 0,6 posto, prema revidiranom podatku.
Aktivnost u njemačkom gospodarstvu uvećana je za samo 0,3 posto.
Hrvatska
se pak na godišnjoj razini našla iznad europskog prosjeka, uz stopu
rasta od 2,6 posto, kao i Švedska. Aktivnost je u Hrvatskoj ipak osjetno
usporila u odnosu na tri proljetna mjeseca, kad je bila uvećana za 3,3
posto.
Pad gospodarske aktivnosti bilježila je pak samo Finska, za 0,6 posto, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.